Dugali Ahmed o Ahmed-paša Dugalić ( fl. 1598-1605) fue un gobernador otomano de Bosnia de Bosnia Eyalet (1598–99; 1604) y Temeşvar Eyalet (1605–?). Después del levantamiento serbio de 1596-1597 , hizo las paces con Grdan . Sucedió a Dželalija Hasan-paša (que murió en Belgrado ) como gobernador del Temeşvar Eyalet .
Ahmed-paša Dugalić | |
---|---|
Detalles personales | |
Nació | Sanjak de Bosnia |
Nacionalidad | otomano |
Relaciones | Malkoč-beg |
Ocupación | Beylerbey |
Servicio militar | |
Lealtad | imperio Otomano |
Años de servicio | Florida. 1598–1605 |
Vida temprana
No hay suficientes fuentes que aleguen que parte de la familia Malkoçoğlu ( Malkočević ) recibió el estatus de sipahi en Duge, cerca de Prozor , de ahí su nombre. [1] Ahmed desciende del Dugalići [1] de Malkoč-beg . La mención más antigua de Ahmed es de 1598, cuando se convirtió en beylerbey de Bosnia . [2]
Carrera profesional
Gobernador de Bosnia (primer mandato)
En 1598, Ahmed-paša Dugalić se desempeñó como gobernador de Bosnia Eyalet . [3] Sucedió a Hasan-paša Tir (s. 1597-1598) y sirvió como beyler-bey de Bosnia, probablemente durante menos de un año, siendo sucedido en 1599 por Derviš-paša Bajezidagić . [4] Ahmed-paša hizo las paces con Grdan , el líder del Levantamiento Serbio de 1596-1597 , y lo perdonó, [5] no le hizo nada a Grdan, ni siquiera lo despojó de su voivodato de Nikšić nahija . [6]
Gobernador de Bosnia (segundo mandato)
Cuando Husein-paša dejó Bosnia en 1604 y se convirtió en beylerbey de Temeşvar, Ahmed-paša lo sucedió en Bosnia. [7] En febrero de 1604, Ahmed-paša Dugalić fue de Belgrado a Bosnia para hacerse cargo del Vizierate de Bosnia. [8]
Gobernador de Temeşvar
Con la muerte de Dželalija Hasan-paša en Belgrado en 1605, [8] Ahmed-paša Dugalić sucedió como gobernador del Temeşvar Eyalet . [9]
Anotaciones
Referencias
- ↑ a b Prilozi za orijentalnu filologiju: Revue de philologie orientale . 25-27. 1977. págs. 111-112.
Postoje nepotpuni dokazi, da su neki od Malkočevića dobili kasnije zijamet u Dugama kod Prozora, te su po tome mjestu ti članovi i njihovi potomci nazvani Dulali - Dugalići.58 Od ove loze najpoznatiji je Ahmedali-našansosać,
- ^ Branislav Đurđev (1953). Revue de philologie orientale et d'histoire des peuples yougoslaves sous la domination turque . 3-4 .
Ne znamo ciji je sin Ahmed-pasa, ali, bez sumnje, potjece od iste loze. Koliko je dosada poznato, prvi put se spominje godine 1598 kao bosanski beglerbeg naslijedivsi u toj casti Hasan-pasu Tiru (1597 do 1598). "Ahmed-pasa nije dugo bio ...
- ^ Safvet-beg Bašagić (1900). Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, od g. 1463-1850 . Vlastita naklada.
Ahmed paša Dugalić
- ^ Branislav Đurđev (1953). Revue de philologie orientale et d'histoire des peuples yougoslaves sous la domination turque . pag. 419.
Koliko je dosada poznato, prvi put se spominje godine 1598 kao bosanski beglerbeg naslijedivsi u toj casti Hasan-pasu Tiru (1597 do 1598). "Ahmed-pasa nije dugo bio na polozaju bosanskog beglerbega, vjero jervatno nepunu godin 1599 kao bosanski beglerbeg spominje Mostarac Dervis-pasa Bajezidagic. Ahmed- pasa je tada bio premjesten za beglerbega u ...
- ^ a b Stanojević, Gligor; Vasić, Milán (1975). Istorija Crne Gore (3): od početka XVI do kraja XVIII vijeka . Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore. pag. 77. OCLC 799489791 .
Затим се Ахмет-паша Кадум помирио са војводом Грданом и опро- стио му.7
- ^ Petar Kočić (1936). Razvitak . 3-4 .
... Грдан Никшић је потучен на Гатачком Пољу, али му босански беглербег није учинио није учинио нише учинио ништа чазое вои ники.
- ^ Vjekoslav Klaić (1911). Povjest Hrvata: Dio 1. Četvrto doba: Vladanje kraljeva iz porodice Habsburga (1527-1740) 1. knj. Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) . Tisak i naklada knjižare L. Hartmana.
PRILIKE U ERDELJU 1598.— 1603. 443 Nitko ne javlja, šta se je poslije dogodilo. Znade se samo, da je Husein paša još god. 1604. ostavio Bosnu i postao beglerbegom u Temešvaru, a njega je zamijenio u Bosni domaći sin, Ahmet paša ...
- ^ a b Annuaire de la Société historique de Bosnie et Herzégovine . Istorisko društvo Bosne i Hercegovine. 1957.
Morala se i Porta umešati, pa je februara 1604 iz Beograda za Bosnu pošao Ahmed-paša Dugalić da preuzme na Bosni vezirstvo. Dželalija je dobio Temi- švar, ali je 1605 pogubljen u Beogradu.
- ^ Branislav Đurđev (1953). Revue de philologie orientale et d'histoire des peuples yougoslaves sous la domination turque .
Ahmed paša Dugalić
- ^ Miodrag Marović (1 de enero de 1995). Balkanski Džoker: Albanija i Albanci: istorijska hronika nastajanja i razvoja albanskog pitanja . Kulturni centar. pag. 56.
Precedido por Hasan-paša Tir | Beylerbey de Bosnia 1598–99 | Sucedido por Derviš-paša Bajezidagić |
Precedido por Husein-paša | Beylerbey de Bosnia 1604-05 | ¿Sucedido por ? |
Precedido por Dželalija Hasan-paša | Beylerbey de Temeşvar 1605–? | ¿Sucedido por ? |