Matija Sabančić o Matija Šabančić [nota 1] ( fl. 1463-1471) fue el rey titular de Bosnia en el período de 1465-1471, como el primero de dos títeres otomanos instalados en Bosnia . Fue uno de los últimos miembros conocidos de la dinastía Kotromanić .
La vida
Sabančić fue uno de los tres hijos del anti-rey Radivoj de Bosnia (1432-1435), un hijo ilegítimo del rey Ostoja (r. 1398-1404, 1409-1418), y Catalina, hija de Nicolás de Velika , quien se casó en 1449 Su padre reclamó sin éxito la corona de Bosnia entre 1432 y 1435. Los hermanos de Matías fueron Tvrtko (m. 1463) y George ( fl. 1455). [4] [5]
En 1463, el padre de Sabančić, su hermano Tvrtko y su primo hermano, el rey Stephen Tomašević , fueron ejecutados por orden del sultán otomano Mehmed II , mientras que el Reino de Bosnia se anexó al Imperio Otomano . En los últimos meses de 1465, Mehmed el Conquistador nombró a Sabančić Rey de Bosnia . Sin embargo, Sabančić ganó poco más que el título, ya que el reino real había desaparecido. [4] [5] Su "reino" era probablemente el valle de Lašva . Las únicas fuentes que lo mencionan son las de la República de Ragusa y están relacionadas con el otorgamiento de favores. [6]
Sabančić fue mencionado por última vez en 1471. El segundo títere otomano en Bosnia fue Matija Vojsalić , instalado en marzo o abril de 1476, [7] mientras que al mismo tiempo el rey Matthias Corvinus de Hungría nombró a Nicolás de Ilok como el títere húngaro rey de Bosnia.
Anotaciones
- ↑ Su nombre de pila era Matija (traducido "Matthew" o "Matthias"), y su sobrenombre era Sabančić (como firmó él mismo en 1471 [1] ). Su patronímico era Radivojević (en un documento de 1467, se le menciona como "Matija, hijo de Radivoj"). [1] Vladimir Ćorović usó el nombre Matija Šabančić (Матија Шабанчић), [2] mientras que Miroslav Krleža usó Matija Sabančić Radivojević . [3]
Referencias
- ↑ a b Adem Handžić (1975). Tuzla i njena okolina u XVI vijeku . Svjetlost.
- ^ Владимир Ћоровић (1933). Историја Југославије . Народно дело. pag. 258.
Сам босански краљ Матија Шабанчић нудио се своме имењаку да пређе на хришћанску страну , ако га призна као босанскога владара. Када су га Турци због тога напали, упутили су му Мађарн хитно помоћ, која је дошла у прави ...
- ^ Miroslav Krleža (1983). Sabrana djela Miroslava Krleže: Sa uredničkog stola . Oslobođenje. pag. 139.
- ^ a b Klaić, Vjekoslav (1981). Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća . Nakladni zavod MH.
- ^ a b Mandić, Dominik (1978). Bosnia y Herzegovina: povjesno-kritička istraživanja . Zajednica izdanja ranjeni labud.
- ^ Imamović, Mustafa (1999). Historija države i prava Bosne i Hercegovine . Michigansko sveučilište.
- ^ Istorisko društvo Bosne i Hercegovine (1955). Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine . 7 . Istorisko društvo Bosne i Hercegovine.
Drugi bosanski kralj koga su Turci postavili negđe marta ili aprila 1476 dios. bio je, po S. Ćinkoviću, Matija Vojsalić. Početkom maja ovaj Matija stupio je Preko Dubrovnika u vezu s Ugrima, nastojeći da ga i oni priznaju za kralja. Juna iste ...
Matija Sabančić | ||
Vacante Título que ostentaba por última vez Stephen Tomašević como soberano | - TITULAR - Rey de Bosnia 1465–1471 | Sucedido por Matija Vojsalić |